-
Knjiga profesora Šaćira Filandre, pod naslovom Moj zavičaj u svjetskoj povijesti, je jedan snažan unatražni, historiografski zahvat u povijest Bosne, prvenstveno njezine južne pokrajine, Hercegovine, na jedan vrlo originalan i nov način. Taj novi način realizira se, ne klasičnom historijskom pripoviješću po principu šta je dalje bilo, nego se složena slika bosanskohercegovačke povijesti prati snažnim zumiranjem značajnih ličnosti iz prošlosti i sadašnjosti, koji su, svako u svoje vrijeme, bili nosioci političkih ideja i pokreta, što su uticali, značajno i prevratnički, na javno mnijenje i sami tok historije.
Riječ je, uglavnom o ljudima iz šireg područja Hercegovine, bližeg i daljeg Filandrinog zavičaja, ali i o ličnostima iz bijelog svijeta, koje su na neki način bile u vezi sa ovim protagonistima o kojima piše autor, počev od srednjovjekovnog plemena Miloradovića pa do autorovih savremenika.Razgovaramo sa osebujnim ličnostima, originalnim nosiocima političkih ideja, revolucionarima i kontrarevolucionarima, naučnicima, književnicima, demokratama, sveštenicima, ali i o rigidnim i tvrdim autokratama. Radi toga, ovaj se Filandrina knjiga može čitati kao antropološka slika ljudi iz Hercegovine, na jednoj, te kao biološki i uopšte antropološki fundament ovoga, toliko hvaljenog i raskošno siromašnog areala, danas ozbiljno ugroženog iseljenjemi lošim odnosima države spram tih ljudi i istovremeno odnosom ljudi spram te svoje države.
Cijeli intervju možete pročitati ovdje
-
"Dosta je kukanja" - poruka je koju prof. dr. Šaćir Filandra, profesor i bivši dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, upućuje bosanskohercegovačkoj politici i javnosti, pozivajući na zaokret iz pasivne u aktivnu poziciju.
U intervjuu za Radiosarajevo.ba govori o svojoj novoj knjizi "Moj zavičaj", čiji su protagonisti ličnosti koje su, uprkos nemogućem, stvarale djela koja pamte generacije. Istovremeno, Filandra se osvrće i na aktuelni trenutak u Bosni i Hercegovini, šaljući poruke koje nastoje probuditi društvo iz letargije i potaknuti preuzimanje inicijative.
Kroz spoj filozofije historije, političke analize i ličnog iskustva, Filandra otvara ključna pitanja identiteta, državnosti i političke odgovornosti. Posebno naglašava potrebu za novom političkom kulturom, uz uvjerenje da budućnost zemlje zavisi prije svega od onih koji su spremni da je grade.
Cijeli intervju možete pročitati ovdje
-
Bošnjaci svoj emocionalni odnos spram države često ne pretaču u političku i društvenu praksu, ističe u razgovoru za naš list profesor na Fakultetu političkih nauka Šaćir Filandra s kojim smo razgovarali u povodu 1. marta, Dana nezavisnosti naše domovine Bosne i HercegovinePREPOROD: „Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“, bilo je pitanje na referendumu o nezavisnosti naše domovine održanom 29. februara i 1. marta 1992. godine. Poštovani profesore Filandra, nakon 34 godine, koliko je danas Bosna i Hercegovina država ravnopravnih građana i naroda nezavisna, a koliko suverena, pogotovo u kontekstu njenih stalnih osporavanja, potkopavanja i pokušaja njenog rastakanja i podjele?
Filandra: Prvi mart 1992. godine najznačajniji je datum u hiljadugodišnjoj povijesti Bosne, s najvećim poštovanjem prema njemu se trebamo odnositi. Bez obzira na svu našu trenutnu malodušnost, pesimizam i preopterećenost dnevnom politikom, s pravom tvrdim da položaj i status naše zemlje, domovine i države Bosne i Hercegovine nikada u njenoj povijesti nije bio bolji.
Cijeli intervju možete pročitati u posljednjem broju Preporoda, 1. mart 2026.
designed by @denialkecoall rights reserved © sacir filandra